Mjesto današnjeg slikovitog gradića Labina, smještenog na brdašcu visokom 320 metara, udaljenog svega oko 3 kilometra od mora, bilo je, prema svemu sudeći, nastanjeno još 2000 godina prije Krista.
Ostaci jedne od takvih naseobina kasteljera iz brončanog doba, Kunci, nalaze se u neposrednoj blizini Labina. Njegovo staro ime Albona ili Alvona ilirsko je keltskog podrijetla, a izgleda da su ga Kelti osnovali u IV stoljeću prije Krista na mjestu negdašnje gradine, iako neki povjesničari spominju da su to mjesto Iliri utvrdili još u 11. stoljeću prije naše ere. Prema povjesničarima Albona na keltskom jeziku znači ‘grad na brdu’, odnosno ‘visoko naselje’.
Za njegove tadašnje stanovnike Tit Livije će napisati da su bili gusari-pirati. Nakon sukoba između domaćeg stanovništva i Rimljana, koji počinju u trećem stoljeću prije Krista, Istra 177 p.n.e. potpada pod Rim, a granica postaje rijeka Raša. Labin s okolicom postaje sastavni dio rimske provincije Ilirik s visokim stupnjem samostalnosti i vlašću nad okolnim mjestima.
Najstariji pisani dokument o Labinu je reljef iz trećeg stoljeća naše ere s natpisom ‘RES PUBLICA ALBONESSIUM’.
– Porta Sanfior – glavna gradska vrata Sv. Flora iz 1589. godine. Iznad njih je labinski grb te lav Serenissime. Top iz doba Austrije na Torjon je postavljen po drugi put 1995. godine.
– Barokna palača obitelji Battiala-Lazzarini danas je preuređena u narodni muzej. Njeni posljednji vlasnici grofovi Lazzarini, koji su imali i više posjeda na Labinščini napustili su je poslije 2. svjetskog rata.
– Trobrodna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije podignuta je 1336.godine na temeljima crkvice iz 11. stoljeća. Obnavljana je u više navrata, a posljednji put 1993. godine. Na njeno pročelje 1604 godine postavljen je venecijanski lav s kuglom u ustima – simbol priznavanja vlasti Mlečana u Labinu. Potkraj tog stojeća, 1688. godine na isto se pročelje postavlja barokni kip senatora Antonia Bollania, ratnika protiv Turaka. To je poprsje jedan od najljepših primjera svjetovnog kiparstva Istre u 17. stojeću. Desno od crkve nalazi se palača poznate plemenitaške obitelji Schampicchio, koja je kapelicom povezana uz župnu crkvu.
– Crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije krasi šest mramornih oltara, među kojima i oltar s relikvijama Sv. Justa prenijete 1664. godine iz Rima. Glavni oltar ima palu s likovima Blažene Djevice Marije, Svete Paoline i Svetaca Justa, Sergeja, Julijana, Tome i Jakova. Autor je Natale Schiavone rodom iz Dalmacije. Mnogo vrednija je slika na oltaru Majke Božje Karmelske iz 17. stoljeća, koji se pripisuje proslavljenom slikaru Jacopu Negritiju, poznatijem kao Palma Mlađi. Autor slika Križnog puta je labinski slikar Valentin Lukas iz 19. stojeća.
– Rabac – Crkva Svetog Andrije iz 15. stoljeća je najstarije graditeljsko nasljeđe ovog ljetovališta.
– Pićan – Gradska vrata danas su najsačuvaniji dio srednjovjekovnih zidina.
– Kršan – Kula i zidine srednjovjekovnog kaštela.
– Loža ispod koje se u prošlosti grada odvijao javni život, objavljivale novosti te sudske presude, a seljaci svake nedjelje i u sajmenim danima plesali. Izgrađena oko 1550. godine, a kasnije dobila i lapidarij. Ispred lože nalazio se i stup sramote
Istarski poluotok, terra magica, leži na Jadranu, koji je srcu Europe najbliže toplo more. Na istočnom dijelu poluotoka, gdje zelenilo borova i makije prelazi u bjelinu šljunka i plavetnilo mora leži Rabac, ‘Biser Kvarnera’, jedno do najposjećenijih ljetovališta Istre i Hrvatske. Iznad Rapca smjestio se je stari grad Labin, pozornica tisućljetne povijesti. Područje grada Labina koje uključuje i Rabac, površine je 128,6 km2 i ima oko 13.000 stanovnika.
Na brežuljku iznad Rapca smjestio se je srednjevjekovni Labin čije se staro ime Albona prvi put spominje 285. poslije Krista. Rodni grad Matije Vlačića, reformatora i suradnika Martina Luthera, danas je kulturno i administrativno središte. Rijetko gdje se tako šarmantno spaja bogatstvo arhitekture i kulturno-povijesnih spomenika s brojnim umjetničkim ateljeima i dahom mladosti koja se tu okuplja, posebno uvečer, u brojnim kafićima.
U blizini je Dubrova s parkom skulptura – Forma viva na otvorenom s preko 70 radova. Nakon šetnje uličicama Starog grada, posjetite Gradski muzej s arheološkom i etnološkom zbirkom i modelom rudnika jedinstvenim u ovom dijelu Europe, obiđite memorijalnu zbirku Matije Vlačića Ilirika, zavirite u umjetničke atelijere, uživajte u prekrasnom pogledu s gradske Fortice na Rab, Cres i okolicu Labina i upustite se u kupovinu po malim, elegantnim trgovinama.
Osvježite se na terasi jednog od kafića. To su mjesta gdje svatko sretne svakoga, sklapaju se poslovi, ili se samo neobavezno čavrlja.